Tehnološke inovacije u proizvodnji biodizela iz mikro algi trebale bi poboljšati faktor proizvodnje za 3 dok bi istovremeno troškovi proizvodnje pali i do 90 %, izjava je dvojice istraživača sa sveučilišnog istraživačkog centra Wageninen UR. Proizvodnja mikroskopskih algi u velikim posudama zamišljena je na način da bi se kao gnojivo koristili fosfati i nitrati iz otpadnih kanalizacijskih voda i otpadni ugljik dioksid iz industrijskih pogona. Rezultati bi bile kolonije mikro algi koje bi se koristile za dobivanje biodizela i "skoro neograničene količine bjelančevina i kisika", prema riječima istraživača. Količina pitke svježe vode koja se koristi za ovakvu proizvodnju algi je zanemariva jer se za uzgoj koristi morska voda.Za uzgoj algi čak nije potrebno imati jako sunčevo svjetlo, što daje slobodu prilikom dizajniranja reaktora za uzgoj algi u obliku vertikalnih ploča koji su osvijetljene sa jedne strane. Na ovaj način, moguće je proizvesti 20.000 - 80.000 litara biodizela po hektaru. Za usporedbu, uljana repica ili uljana palma daju prinos od samo 1.500, odnosno 6.000 litara po hektaru.

Prema procjenama potrošnje energije u transportu u Europi, biti će potrebno skoro 400 milijuna m3 biodizela u cilju zamijene pogonskih goriva. Uzgoj algi za podmirenje potreba cijelog europskog tržišta stoga bi zahtijevao 9,25 milijuna hektara zemlje što je jednako površini Portugala (pod pretpostavkom da bi se dobije 40.000 litara biodizela po hektaru).

U Danskoj je u izgradnji test centar za velike vjetroturbine u Osterildu na sjeverozapadnom Jutlandu. Centar će imati 250 metara visok meteorološki toranj, 150 metara visoke tornjeve za mjerenje, 7 vjetroturbina za strukture do 250 metara i s kapacitetom od 15 do 20 MW. Očekuje se da će prve vjetroturbine biti uzdignute krajem 2011. ili početkom 2012. Područje je dugo preko 4 kilometra i biti će zamjena za testnu stanicu za velike vjetroturbine u Hovsore koji se nalazi u zapadnom dijelu Danske, gdje su se testirali vjetroagregati do visine 160 metara. Prednost Osterilda je što je dio područja šumovit pa će se moći koristiti pogodnost za testiranje rada vjetroturbina pod različitim uvjetima.

Model koji razvija dr. Fernando Galembeck sa sveučilišta Campinas u Brazilu i koji je predstavljen na 240. susretu Američkog društva kemičara, sustav je koji bi mogao omogućiti iskorištavanje energije iz atmosfere. Eksperiment s česticama silicijeva dioksida i aluminijeva fosfata, koje su po kemijskom sastavu glavnina prašine koja se nalazi u zraku, pokazao je da se električni naboj čestica značajno mijenja promjenom stupnja vlažnosti zraka.

Do sada se smatralo da ove čestice ponašaju neutralno. Međutim, prema rezultatima istraživanja dr. Galembecka, naboj na česticama postaje negativniji što je više vlage u zraku. Čestice vode koje se nalaze u zraku prijanjaju na čestice prašine te akumuliraju i prenose električni naboj na druge materijale s kojima su u kontaktu. Tako akumuliranu energiju istraživači su nazvali hidroelektričnom energijom i tvrde da ju je moguće iskoristiti, osobito na geografskim područjima gdje je veća vlažnost zraka. U tu svrhu testiraju se paneli, izgledom slične solarnima panelima, od različitih vrsta metala. Dodatna je dobra vijest da se na ovaj način može smanjiti opasnost od udara groma.

Tvrtka Frost & Sullivan provela je istraživanje čiji su rezultati pokazali da bi se iz energije plime i oseke, morskih struja i valova moglo dobiti dvostruko više energije nego od svih nuklearki koje se sada koriste. Istovremeno je naglašena realna činjenica da treba proći još najmanje desetak godina da tehnologija za to izađe iz eksperimentalne faze u primjenjivu. Ističu kako bi energija iz mora u sljedećih desetak godina mogla postati najkonkurentnijom i ekonomski najisplativijom na svijetu.

U početku bi se uz pomoć valova moglo dobiti oko 6,000 TWh energije godišnje te dodatnih 700 TWh od energije morskih struja. Europsko udruženje za energiju iz oceana (EU-OEA) objavilo je istraživanje prema kojem bi se do 2050. energijom iz mora moglo pokrivati oko 15 % potreba EU za energijom. Time bi se otvorilo oko 470 tisuća novih radnih mjesta i smanjila bi se emisija štetnih plinova.

Najveći nedostatak, za sada, je trošak izgradnje postrojenja, primjerice za izgradnju postrojenja za energiju iz valova snage1 MW potrebno je oko 2,4 milijuna eura. Drugi problem je održavanje postrojenja radi izloženosti vremenskim uvjetima i morskoj vodi te s time povezani troškovi i vrijeme iskorištavanja postrojenja.

Nakon što je javnost prije mjesec dana napokon odahnula jer je zaustavljeno izljevanje nafte u Meksičkom zaljevu iz bušotine British Petroleuma koja se nalazila ispod platforme Deepwater Horizon, danas se ponovno dogodila nesreća.

U četvrtak u 9.30 sati po lokalnom vremenu eksplodirala je naftna platforma oko 130 kilometara od obale u zaljevu Vermilion u Louisiani. Srećom, ovaj put nema ozlijeđenih jer je 13 radnika koji su se nalazili na platformi, na vrijeme skočilo u ocean u zaštitnim odijelima. Iako su mediji prvo izvještavali o jednom ozlijeđenom radniku, kasnije su potvrdili da nema ozlijeđenih.

Platforma Vermillion u vlasništvu je kompanije Mariner Energy, iz koje je stigla informacija da nema opasnosti od izlijevanja nafte, jer platforma nije aktivna, odnosno nije u fazi eksploatacije. Međutim Obalna straža koja je poslala helikoptere po radnike platforme, uočila je naftnu mrlju široku 30 metara i dugačku oko 1,6 kilometara. CNN je objavio da je iz zraka vidljiv sloj nafte dugačak više od kilometra. Jedan od aktivnih izvorišta nafte gori, no požar se zasad ne širi. O uzrocima požara i eksplozije platforme za sada nema informacija.

"Land of Giants", ili u prijevodu "Zemlja divova", projekt je američke tvrtke Choi + Shine Architects koja je osmislila umjetnički koncept za visokonaponske dalekovode u obliku ljudskih tijela. Svaki stup gradio bi se od unaprijed složenih komponenti (radi nižih troškova), pri čemu se dijelovi,torza, ruku, nogu, koji se mogu prilagoditi i namjestiti u različite položaje kako bi ostavili dojam ljudskih figura koje se penju, hodaju ili saginju.

Stupovi - figure visoki su 30 metara i podupiru se betonskim postoljem. Projekt "Land of Giants" prijavljen je na natječaj koji je 2008. godine raspisala islandski operator prijenosnog sustava Landsnet i Udruženje islandskih arhitekata (the Association of Icelandic Architects). Ovaj dizajn također je nedavno pobijedio na natječaju 2010 Boston Society of Architects Unbuilt Architecture Awards.

Na žalost, figure za sada ostaju na papiru, ali pokazuju da umjetnost i tehnologija mogu ići ruku pod ruku.

Na stranicama DeZeen magazina pogledajte skice projekta, kao i druga umjetnička rješenja za dalekovode.

Direktor Škotskog istraživačkog centra Martin Tangney zaključio je da je potrebno istražiti inovativne načine dobivanja energije iz biogoriva. Budući da je proizvodnja viskija jedna od glavnih škotskih gospodarskih grana, odlučili su razmotriti mogućnosti dobivanja biogoriva od nusprodukata proizvodnje viskija.

Viski je alkoholno piće koje se dobiva fermentacijom žitarica, uglavnom ječma koji sazrijeva u hrastovim bačvama. Različite vrste žitarica se koriste kao osnovna sirovina za destilaciju viskija, a najčešće ječam, kukuruz i raž. Prvi nusprodukt destilacije, stručnog naziva pot ale, tekućina je koja preostaje u bakrenom kotlu nakon prve destilacije, a drugi je draff talog koji nastaje vrenjem ječma i vode. Preradom tih nusprodukata može se dobiti butanol, vrsta alkohola koja proizvodi oko 25 % više energije od etanola i koji se prema riječima škotskih znanstvenika može koristiti u bilo kojem motoru s pogonom na naftne derivate, dok etanol zahtjeva prilagodbu motora.

I gospodarski trendovi idu na ruku Škotima jer je proizvodnja viskija od početka tisućljeća porasla 40 %, a osvajaju se i nova tržišta. Najveća tržišta su Francuska, SAD i Španjolska, a najbrže rastuće tržište Brazil, jer je tamo viski postao statusni simbol srednje klase. Prošle je godine izvoz škotskog viskija u svijetu porastao za 1,1 milijardu boca te dostigao vrijednost od 4,9 milijardi američkih dolara.

Jučer je u Genevi, u Švicarskoj počela utrka automobila na električni pogon. Zero Energy Run utrka je koja se organizira svake godine i koja će trajati 80 dana, (po uzoru na roman Jules Vernea "Put oko svijeta za 80 dana") i svojevrsna je promocija elektroničkih automobila kojom se dokazuje njihova pouzdanost, a promovira se i ekološka osviještenost jer se troši 0 energije i nema ispuštanja štetnih plinova.

Automobili koji prema kriterijima za natjecatelje, moraju biti na električni pogon i prevaliti 250 kilometara prosječnom brzinom jednakom ili većom od 80 km/h te imati mjesta za dvoje putnika, na svojem putovanju prijeđu više od 30 000 km. Putovanje počinje u Genevi, zatim natjecatelji stižu u Bruxelles, Berlin, Beč, Kijev, Moskvu, a posjetiti će i konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja se održava krajem studenog u Cancunu, da bi završilo u Genevi gdje je i počelo i to krajem siječnja 2011. godine. Sudionici utrke posjetiti će 16 zemalja i preko 150 gradova.

Energetska tvrtka ČEZ osumnjičena je za utaju poreza, vezano uz trgovanje emisijama ugljičnog dioksida. Češko Ministarstvo financija je utvrdilo da najmanje jednom nije plaćeno 20% PDV-a na dozvole uvezene iz Velike Britanije i da je novac završio na računu ČEZ-a, što je proračunu nanijelo štetu od oko 8,5 milijuna eura.

Nakon niza afera koju je podružnica te tvrtke u Bugarskoj imala vezano uz netransparentnost naplate i obračuna električne energije, neplaćanje osiguranja i malverzacije sa ugovorima, ovo je još jedna u nizu afera. Bugarski premijer Bojko Borisov čak je izjavio da određeni lobistički krugovi vrše pritisak u vezi istrage o plaćanju poreza energetskih tvrtki.

U prijevaru u Češkoj je navodno bilo uključeno i više malih posredničkih tvrtki koje su uvozile dozvole za emisije ugljičnog dioksida te ih potom kupovale i prodavale.

British Petroleum morao je odgoditi početak radova na izradi novih bušotina na području Libije, točnije u libijskom priobalju radi eksploatacije nafte. Otpor prema British Petroleumu znatno je porastao nakon što je u Meksičkom zaljevu eksplodirala naftna platforma Deepwater Horizon i izazvala ekološku nesreću velikih razmjera i još nesagledivih posljedica. Europska komisija zatražila je moratorij na nove bušotine dok se ne istraži eksplozija, odnosno dok se ne izvuku pouke iz katastrofe u Meksičkom zaljevu i ne postigne širi dogovor o višim standardima za sigurnost naftnih bušotina.

Španjolska je postala jedna od vodećih europskih zemalja koja proizvodi i troši energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, pretežno dobivenu iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana. Ovakvo stanje postignuto je uz obilne poticaje koje je ulagala španjolska vlada. Problem se, međutim pojavio zbog nagomilanog deficita u sektoru proizvodnje električne energije koji iznosi preko 18 milijardi eura. Iz tog razloga su iz nadležnog španjolskog ministarstva obavijestili da će se smanjiti subvencioniranje cijena električne energije za nove sunčane elektrane za 45%, za velike krovne fotonaponske module za 25% i za male instalacije za 5%.

Ovi postotci najavljenog smanjenja pravdaju se poboljšanjem tehnologije fotonaponskih sustava i sniženjem troškova, a sada taj napredak treba biti izražen na način da električna energija bude jeftinija za potrošače i da se državi koja je investirala i subvencionirala dobivanje energije iz alternativnih izvora, vrati dio investiranih sredstava.

U srpnju je vlada postigla dogovor sa energetskim udruženjima o rezovima u sektoru vjeroelektra, ali još nije postignut dogovor o smanjenju potpora za već postojeće sunčane elektrane. Organizacija AEF oštro je kritizirala vladu iznoseći da nije prihvatila različite prijedloge koje su iznijeli investitori tijekom tromjesečnih pregovora.

Vlada tvrdi da je 3 milijarde eura uloženo u dobivanje energije putem fotonaponskih modula prošle godine, a ukupno u obnovljive izvore 6 milijardi, te da se sada želi uštedjeti milijun eura godišnje, kao odgovor na trenutnu krizu. Vlada je najavila novu, jeftiniju tarifu za potrošače, između ponoći i 6 ujutro što bi trebalo ohrabriti buduće korisnike električnih automobila da pune automobile u vrijeme kad je potrošnja manja.

Američki znanstvenici ujedinjeni u The Joint Center for Artificial Photosynthesis (JCAP), pokreću inovativni projekt "Fuels from Sunlight Energy Innovation Hub" kojem je cilj ustanoviti procese proizvodnje goriva direktno iz sunčeve energije. Predvođeni znanstvenicima iz Kalifornijskog instituta za tehnologiju, istraživački tim želi ostvariti ambiciozni plan razvoja procesa umjetne fotosinteze pomoću kojega bi se gorivo dobivalo iz sunčeve svjetlosti, vode i ugljik dioksida.

Teza na kojoj se zasniva teorija o sintezi goriva direktno iz sunčeve svjetlosti kreće od činjenice da je u prirodi kroz evoluciju dugu više o tri milijarde godina postignut princip stvaranja energije od sunčeve svjetlosti vode i ugljik dioksida.

Članak u nastavku donosi pregled događanja i poveznica vezanih uz izljevanje nafte u Meksičkom zaljevu koje je započelo 20. travnja 2010. i okončano 15. srpnja 2010.
Eksplozijom naftne platforme "Deepwater Horizon" koja je u vlasništvu britanske naftne kompanije British Petroleum počela je najveća naftna katastrofa i najveće istjecanje nafte u ocean poznato ljudskom rodu, čije su finacijske, okolišne, socijalne i gospodarske posljedice još uvijek nesagledive.

Kontinuirana promocija transparentnosti na fizičkim i financijskim energetskim tržištima najbolji je način za njegovanje otvorenog i konkurentnog tržišta energije u Europi i za postizanje boljeg razumijevanja koristi koje donose slobodna tržišta energije u javnosti.Stoga je Firentinska škola regulacije pokrenula Nagradu za energetsku transparentnost i pridobila tvrtku RWE za svoju inicijativu kao prvog sponzora ovog naprednog projekta. Stefan Judisch, RWE-ov izvršni direktor sektora nabave i trgovine, ističe: "Transparentnost je od nezaobilazne važnosti za uredno funkcioniranje veleprodajnih tržišta energije i predstavlja ključni preduvjet raznolikosti i likvidnosti za europska tržišta energije u razvoju. Iz tog razloga velika nam je čast poduprijeti ovu inicijativu". RWE već dostavlja tržištu veliku količinu podataka o ponudi i potražnji iz svoje elektroenergetske proizvodnje.

Svi sudionici tržišta pozivaju se da dostave podatke o vlastitom ili tuđem doprinosu na polju poboljšanja transparentnosti energetskih tokova i/ ili energetskih transakcija u Europi. Rok za prijavu kandidata pomaknut je do 31. kolovoza 2010.

Pobjednika će odabrati odbor kojim će predsjedati Jorge Vasconcelos, osnivač i predsjednik Vijeća europskih regulatora u energetici (CEER). FSR će pobjedniku uručiti nagradu u listopadu na svečanoj javnoj večeri u Bruxellesu.

RWE poziva i druge tvrtke da se pridruže inicijativi i postanu sponzori nagrade, kako bi pomogle promovirati transparentnost veleprodajnog energetskog tržišta ili da daju svoj doprinos u obliku kvalitetnih inicijativa za poboljšanje transparentnosti energetskog tržišta.

Dalibor Marinčić, rukovoditelj izgradnje proizvodnih objekata u Elektroprivredi Herceg Bosne izjavio je da je potpisan ugovor o izgradnji vjetroelektrane Mesihovina, a pronađen je i investitor. U tijeku je nabava dokumentacije za početak realizacije projekta.

Raspisivanje tendera za izgradnju vjetroelektrane očekuje se najkasnije u proljeće 2011. godine. Općina Tomislavgrad prema riječima Dalibora Marinčića imala bi stabilniju opskrbu električnom energijom, otvorila bi se nova radna mjesta a stanovništvo bi imalo i bolju opskrbu vodom.

Vrijednost projekta vjetroelektrane Mesihovina procijenjena je na približno 39 milijuna eura.
Paralelno se vrše i pripreme za izgradnju hidroelektrane Vrilo.

Profesor geologije pri Rudarskom fakultetu u Prijedoru, Ranko Cvijić procjenjuje da na području BIH u četiri naftna polja; tuzlanskom, loparskom, šamačkom i oraškom postoji približno 50 milijuna tona nafte. Prema procjenama, tuzlansko polje koje obuhvaća površinu od 25,5 kilometara ima 14 milijuna tona nafte, šamačko na 22 kilometra ima 35 milijuna tona, dok oraško polje na površini od 37 kilometara ima 15 milijuna tona nafte, rekao je profesor Cvijić. U zapadnom dijelu BiH istraživanja na naftnim nalazištima počela su devedesetih godina te da su prekinuta zbog rata. Posljednjih godina ova istraživanja nisu nastavljena, a sumnja se da postoje i nalazišta u južnoj Hercegovini.

U Londonu je otvoren prvi neboder koji ima ugrađene vjetroturbine direktno u konstrukciji nebodera. Neboder je od milja nazvan Razor, a službeno mu je ime Strata Tower.

Visok je 147 metara i najviša je stambena zgrada u centralnom Londonu. Tri ugrađene vjetroturbine pokrivaju 8 % potreba za električnom energijom u zgradi. Prilikom dizajna, vodilo se računa o smjeru vjetra i zračnih struja, kako bi se zgrada prozračivala i klimatizirala sa čim manjim utroškom energije. Isto tako prilikom smještaja prozora, vodilo se računa o količini danjeg svjetla koju će svaki stan primati. O pogledu koji se pruža sa nebodera, možemo na riječ povjerovati onima koji su ga iskusili i izrazili to riječju - impresivan!

Galeriju slika Strata Towera možete pogledati na linku:

http://inhabitat.com/2010/07/20/first-skyscraper-with-built-in-wind-turbines-opens-in-london/strata-london-complete-2/?extend=1

Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) glavni je instrument za financiranje istraživanja u Europi. U razdoblju od 2007. do 2013. godine ovim će se programom financirati istraživački projekti u iznosu od 50,5 milijardi eura što je porast od više od 63% u odnosu na raniji FP6.

FP7 je osmišljen kako bi odgovarao na potrebe Europe za zapošljavanjem i konkurentnošću. Iz tog razloga FP7 podupire istraživanja u odabranim, prioritetnim područjima kako bi u istima EU postigla ili zadržala svjetsko vodstvo. Neka od prioritetnih područja su okoliš, istraživanje mora, energija i transport.

Europska komisija uputiti će Europskom parlamentu prijedlog da od 2013. godine europska industrija kupuje 1/2 kvota za emisije stakleničkih plinova, koje sada ne plaća. Prijedlog je podržan od predstavnika zemalja EU, a prema novim pravilima u podjelu emisijskih kvota uključila bi se i zrakoplovna industrija. Zrakoplovna industrija dobila bi ukupno 15 % kvota koje bi se oduzele od ostalih industrijskih sektora.
Ovaj prijedlog ukoliko ga usvoji Europski parlament, vrijedio bi za treću fazu trgovačke sheme emisijama u razdoblju od 2013. do 2020. godine.

Za početak 2012 godine najavljen je projekt izgradnje hidroelektrane Gorna Arda, koja se smatra ključnim projektom za razvoj jugoistočnog dijela Bugarske. Gradnja hidroelektrane trebala bi se odvijati suradnjom austrijske energetske kompanije EMV i NEK (bugarska državna kompanija za proizvodnju električne energije).

Bugarski premijer Bojko Borisov, izrazio je mišljenje da bi se izgradnjom hidroelektrane moglo otvoriti između 4000 i 5000 novih radnih mjesta, dok se austrijska tvrtka - partner obvezala na 3000 radnih mjesta.

Bugarska je prije 6 godina prodala oko dvije trećine bugarskih elektroenergetskih kompanija stranim tvrtkama, pretežno u austrijskom, češkom i njemačkom vlasništvu. Problem koji je Borisov iznio u javnost prije tri mjeseca je neisplata dividendi državi od strane vlasnika energetskih kompanija u stranom vlasništvu, koje su pokupovale bugarske elektroenergetske kapacitete. Procijenjeno je da je zbog neisplaćivanja dividendi bugarski državni proračun u posljednjih 5 godina ostao bez 150 milijuna eura dividendi.
Iz toga razloga Borisov je tražio da se ispita mogućnost smanjenja cijena isporučene energije NEK-u, kako bi se povratio dio dugovanja koje strane kompanije imaju prema Bugarskoj.